Predlog izmjena zakona o Investiciono-razvojnom fondu (IRF), koji je Vlada poslala parlamentu na usvajanje, sadrži rigidnija i lošija rješenja čak i od veoma problematičnog nacrta tog zakona koji je bio na javnoj raspravi u avgustu, ocijenili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
– Vlada se potpuno oglušila i ignorisala komentare koji su joj dostavljeni na predložene zakonske izmjene i dodala nova, još spornija rješenja, kojima se očigledno priprema teren za veća finansiranja projekata i izdavanje garancija od strane IRF-a u narednoj izbornoj godini, ali i nastavlja kontroverzna poslovna politika Fonda, koja je odavno pretvorena u masovno finansiranje domaćih tajkuna i privilegovanih kompanija bliskih vladajućoj partiji – kazala je za „Dan” Ines Mrdović, koordinator Istraživačkog centra MANS-a.
Prema njenim riječima, zakonskim izmjenama se, prije svega, prvi put formira garantni fond, koji će izdavati garancije za kredite, pa će u praksi sa istim iznosom novca moći da bude podržan veći broj preduzetnika.
– Prema procjenama iz IRF-a, na sumu od pet miliona eura moguće je odobriti kredite u tom iznosu, ali garantni fond sa pet miliona može izdati garancije u mnogo većem iznosu, odnosno podržati investicije vrijedne od 20 do 40 miliona – pojasnila je Mrdovićeva.
U ovom času, kako je dodala, nije poznato u kom iznosu će Vlada, koja iz budžeta treba da obezbijedi sredstva za garantni fond, odrediti početnu sumu za narednu izbornu godinu. Ranije su, kako je podsjetila, najavljivali milion eura.
– Kada se ima u vidu da su garancije namijenjene prvenstveno mladima, ženama, nezaposlenim visokoškolcima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima ili tehnološkim viškovima, jasno je da će u izbornoj godini IRF moći da podrži znatno veći broj projekata nego što je to sada slučaj. Takođe, dosadašnja praksa „pumpanja“ novca u izbornim ciklusima od strane IRF-a, kojim rukovodi jedan od osvjedočenih aktera afere „Snimak“ Zoran Vukčević, ne ostavlja prostora za sumnju da će to i dalje biti jedan od ključnih vladinih mehanizama za ostvarivanje političke prednosti u korist vladajuće partije – ocijenila je Mrdovićeva.
Sa druge strane, kako je istakla, posebno je pitanje koliko će projekti za koje budu izdate garancije biti ekonomski održivi.
– Otvoren je ogroman prostor da poreski obveznici u narednim godinama plaćaju neodržive projekte koje odobri IRF. Osim toga, IRF nastavlja sa kontroverznom poslovnom politikom kojom iz godine u godinu tajkunskim i privilegovanim kompanijama otkupljuje potraživanja i paralelno im odobrava kredite po veoma niskim kamatama, dok većina tih firmi gomila svoj profit. U tom smislu, dovoljno je pomenuti „Voli”, HDL, „Goranović”, „Carine”, Normal kompani, Glosarij, Farmegra, „Mesopromet”, „Cijevna komerc”, koje zbog niskih kamata „kucaju“ na vrata IRF-a, a ne poslovnih banaka, kod kojih je kamata znatno veća – ukazala je Mrdovićeva.
Prema njenim riječima, IRF već nekoliko godina krpi rupe u poslovanju privatnog biznisa tako što odobrava kredite za refinansiranje ranije uzetih kredita.
– Očigledno je da se ne stimuliše zdravi biznis, što bi trebalo da bude imperativ IRF-a, već državni novac uglavnom koriste privilegovani – zaključila je Mrdovićeva.
D.M.
Odbor podržao predlog
Skupštinski odbor za ekonomiju juče je usvojio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o IRF-u, koji je Vlada usvojila prije tri sedmice, a prošle nedjelje poslala u parlament. Podršku tom zakonu dali su poslanici vladajuće koalicije.
Osim tog, usvojen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, a podržan je i izvještaj o realizaciji nacionalnog programa zaštite potrošača 2015–2018, za period jul 2016 – jun 2017. godine.
Dosta novca dodijeljeno iza zatvorenih vrata
Kako je ukazala Mrdovićeva, novim zakonskim rješenjima izvršni direktor IRF-a dobija ogromna ovlašćenja i odlučuje o dodjeli kredita u iznosu do čak 50.000 eura.
– To je veoma loše rješenje i u praksi može dovesti do brojnih zloupotreba. Na kraju, treba podsjetiti da je IRF jedna od najzatvorenijih institucija u zemlji i da se stotine miliona eura dodjeljuje iza „zatvorenih vrata“, a sudeći prema onome što Vlada predlaže, takva praksa biće nastavljena i u narednom periodu – naglasila je Mrdovićeva.